Makedonija: NOVA VLADA, NOVA NADA

(29.09.2017.)Poslije višegodišnje političke krize Republika Makedonija dobila je novu Vladu 31.maja 2017.godine na čelu sa premijerom Zoranom Zaevim (SDSM), iako su prijevremeni parlamentarni izbori održani 11.decembra 2016.godine.

Autor: BalkanPost


Makedonija: NOVA VLADA, NOVA NADA

Vladajuću koaliciju čine Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), Demokratska unija za

integraciju (DUI-BDI) i Alijansa za Albance (DR-ADP, UNITETI, NDP).

Nova makedonska Vlada naslijedila je teško stanje u državi u svim sektorima, ali je

svjesna činjenice da je potrebno osigurati prosperitet, mir i stabilnost te države i

regiona. Politička kriza u Makedoniji je teška i dramatična pouka za sve. Vlada RM

ponudila je ambiciozan plan nazvan „3-6-9“, koji je proizlazi iz reformskog Programa

Vlade RM (2017-2020), a uzima u obzir politički dogovor iz Pržina (2015) i slijedi

preporuke sastanaka sa najvišim predstavnicima institucija EU, smjernice iz

prioriteta Evropske komisije o hitnoj reformi (2015), preporuke viših stručnjaka o

sistemskim pitanjima vladavine prava u vezi sa nezakonitim prisluškivanjem (2015),

kao i niz preporuka Vladi RM iz prošlosti preko stalnih tijela Vijeća Evrope

(Venecijanska komisija, GRECO), OSCE/ODIHR, nalazi i preporuke godišnjih

izvještaja Evropske komisije, uključujući i dijalog o pristupanju na visokom nivou,

zaključci ministarskog dijaloga o programu ekonomskih reformi, zaključci sa

redovnih sastanaka različitih tijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA),

dokument pripremljen od strane grupe nevladinih organizacija pod nazivom

„Prijedlog za hitne demokratske reforme“ i obavljenim brojnim konsultacijama sa

predstavnicima civilnog društva.

Predloženi Plan „3-6-9“ potrebno je implementirati. Prva grupa mjera

implementirana je u prva tri mjeseca odnosno do lokalnih izbora. Druga grupa mjera

implementira se u roku od šest mjeseci do zasjedanja Vijeća EU u decembru

2017.godine. Treća grupa mjera implementira se u roku od devet mjeseci do marta

2018.godine odnosno do objavljivanja redovnog Izvještaja Evropske komisije o

Republici Makedoniji. Plan reformi “3–6–9“ je prvi korak Vlade RM za ozbiljno

probijanje Makedonije ka punopravnom članstvu u evro-atlantskim integracijama

poslije višegodišnjeg zastoja.

Nove mjere usmjerenu su ka osiguranju fer i poštenog izbornog procesa na osnovu

preporuka OSCE/ODIHR i Venecijanske komisije, koje će se implementirati na

kratak, srednji i duži rok. Pri tome su važna pitanja birački spisak, regulacija medija i

njihovog Izvještavanja, ažuriranje biračkog spiska i osiguranje nesmetanog i

transparentnog rada Državne izborne komisije (DIK).

U mjerama navedenim u Planu „3-6-9“ navodi se obaveza vraćanja demokratskog

ambijenta u radu Parlamenta Republike Makedonije (Sobranie). Pri tome je važno

uspostaviti parlamentarni nadzor nad Upravom za bezbjednost i kontraobavještajno

djelovanje (UBK), Obavještajnom agencijom RM i nad izvođenjem procesa tajnog

praćenja komunikacija.

Unapređenje Ohridskog sporazuma je jedan od prioriteta Vlade RM odnosno

donošenje Zakona o upotrebi jezika uz konsultacije sa Venecijanskom komisijom.

Naglasak nove Vlade RM je na kontinuiranoj transparentnoj i inkluzivnoj suradnji sa

građanskim sektorom, koji je uključen u proces pripremanja odluka.

Vrlo važno pitanje je regulacije medija i jačanje civilnog društva kao i reforma javne

administracije u interesu građana i javnosti.

Reforma pravosudnog sistema predstavlja jedan od ključnih ciljeva, koje je potrebno

ostvariti uz preporuke i uz suradnju sa Evropskom komisijom, Vijećem Evrope

(Venecijanskom komisijom i GRECO) sa ciljem izgradnje i jačanja nezavisnog,

kredibilnog, nepristranog, transparentnog, profesionalnog i efikasnog pravosuđa. Pri

tome je potrebno uvažavati „Ocjene i preporuke Više stručne komisije o sistemu

vladavine prava iz 2017. godine“, koju je vodio Reinhard Priebe.

Reforma obavještajno-sigurnosnih službi i tog sektora predstavlja zahtjevan i

izazovan zadatak. Borba protiv organiziranog kriminala, korupcije i izgradnja pravne

države naići će na brojne prepreke i opstrukcije. Poseban izazov predstavljaju

migracije gdje će se morati uspostaviti suradnja sa državama regiona, Evropskom

komisijom i FRONTEX-om.

Plan „3-6-9“ Vlada RM provodi predviđenom dinamikom usprkos izbornoj kampanji

za lokalne izbore i stalnim podmetanjima od strane dijela donedavnog režima Nikole

Gruevskog (VMRO-DPMNE), koji još uvijek ne žele prihvatiti dosadašnju praksu

država-kandidata za članstvo u NATO i EU da proces pridruživanja članstvu u NATO

i EU zahtjeva mobilizaciju svih aktera na političkoj i društvenoj sceni Makedonije,

dakle, vlasti, opozicije i civilnog društva.

Obnova uništene privrede je „prioritet svih prioriteta“ nove makedonske Vlade.

Ohrabruju namjere ambicioznog programa ekonomskih reformi i zacrtana

ekonomska rast 5-7% što će utjecati na smanjenje enormne nezaposlenosti i

smanjenje siromaštva. Također važan je novi pristup u suradnji sa brojnom

dijasporom, koja će se kadrovski i materijalno uključiti u obnovu posrnule ekonomije

i društva i koja može postati važan investitor u domovini.

Susjedska i regionalna suradnja

Nova Vlada Republike Makedonije uložila je intenzivne napore u razvijanje

međususjedskih odnosa, koji su ključni za osiguranje stabilnosti i mira te regionalne

suradnje. Zbog toga je nova makedonska Vlada kao svoje prioritete postavila

razvijanje i unapređenje prijateljskih odnosa sa svim susjedima. Pošto je put

Makedonije ka članstvu u NATO zablokiran o strane Grčke zbog njenog protivljenja

ustavnom imenu Republika Makedonija obnavljaju se narušeni odnosi sa Grčkom i

stvara potpuno novi pozitivni ambijent u odnosima između dvije države.

Vlada Zorana Zaeva je potpisala međudržavni sporazum o dobrosusjedskoj suradnji

između Makedonije i Bugarske bez vanjske asistencije što se može usporediti sa

historijskim sporazumom između Njemačke i Francuske poslije 2.svjetskog rata.

Makedonski premijer Zaev je za prvu svoju posjetu regionu izabrao Bosnu i

Hercegovinu i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića.

Analitičari smatraju da posjeta premijera Makedonije Zaeva upravo Bosni i

Hercegovini kao prvoj destinaciji u regionu nakon preuzimanja dužnosti premijera

nije slučajno izabrana. Posjeta makedonskog premijera Zaeva sadrži niz geopolitičkih

poruka i nagovještaja budućih pozitivnih političkih procesa u regionu pomoću kojih

će Makedonija i BiH dobiti novi dodatni zamah i podršku od međunarodne zajednice

na putu prema ubrzanom članstvu u NATO i EU. Analitičari smatraju, da je nova

makedonska Vlada danas u regionu Zapadnog Balkana jedna od rijetkih Vlada koja je

u potpunosti posvećena vladavini prava i proevropskim reformama.

Podrška novoj makedonskoj Vladi izražena je i kroz Američko-Jadransku povelju na

samitu u Podgorici, kojem je su-domaćin bio makedonski premijer Zoran Zaev i na

kojem je potpredsjednik SAD Michael Pence, potvrdio podršku Washingtona

Makedoniji i regiji, navodeći da će raditi na jačanju veza Evropske unije, Balkana i

SAD-a u okviru Američke-Jadranske povelje što je dodatno pozicioniralo Makedoniju

na međunarodnoj sceni.

Vučićev i Dačićev debakl u Makedoniji

Iako je nova makedonska Vlada pokazala iskrenu opredijeljenost za suradnju sa

susjedima uslijedila je izmišljena afera o navodnom prisluškivanju od strane

makedonskih sigurnosnih organa Ambasade Srbije u Skopju i zvaničnika Srbije. Pri

tome se pokušava ignorirati činjenica da je upravo predsjednik Srbije Aleksandar

Vučić (SNS) podržavao režim Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE, koji je

nezakonito prisluškivao više od 25.000 građana Makedonije.

Analitičari upozoravaju, da je napad na Makedoniju i premijera Zorana Zaeva, kojeg

su inscenirali Vučić i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić (SPS), između

ostaloga u funkciji da se prikrije i eventualno spriječi objava sve učestalijih

informacija o navodnom nezakonitom prisluškivanju Vučićevog režima u Srbiji te da

se pomogne i podrži VMRO-DPMNE na predstojećim lokalnim izborima u

Makedoniji 15.oktobra 2017.godine. Obavještajni podaci pokazuju, da je Vučić već

duže vrijeme izdavao uputstva da se pomogne VMRO-DPMNE kako bi se održao na

vlasti u Makedoniji.

Nova makedonska Vlada nije reagirala na izmišljenu aferu o navodnom

prisluškivanju u koju je trebala biti uvučena, tako da su Vučić i Dačić doživjeli

potpuni debakl u Makedoniji i izgubili svaki kredibilitet kao donedavni navodni

faktori stabilnosti i mira u regionu. Analitičari smatraju, da je potrebno da Srbija iz

Makedonije što prije povuče svoj rasprostranjeni sigurnosno-obavještajni aparat i da

prestane sa vršenjem obavještajnih aktivnosti u Makedoniji za račun treće države.

Eksperti za nacionalnu sigurnost upozoravaju da Srpsko-ruski humanitarni centar u

Nišu, Srbija, koji se nalazi u neposrednoj blizini Makedonije predstavlja prijetnju

nacionalnoj sigurnosti Makedonije. Primijećeno je pojačano rusko prisustvo i

djelovanje u Makedoniji kao i zvaničnih predstavnika Srpsko-ruskog humanitarnog

centra u Nišu, koji već pojedinim makedonskim institucijama nudeusluge i suradnju.

Šta znači liderstvo?

Smjena režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE u Makedoniji predstavlja snažan

poticaj demokratskim snagama u regionu, jer većina država u regionu ima

autokratsku i po mnogim aspektima nedemokratsku vlast u kojoj dominiraju

kriminal, korupcija, nepotizam, zastrašivanje i neslobodni mediji.

Analitičari ocjenjuju, da pojava Zaeva i nove Vlade Republike Makedonije predstavlja

političku opasnost za autokratske režime i autokratske lidere u regionu. Liderstvo

zahtjeva odgovoran odnos do države, do građana i prihvaćenost ne samo od svoje

etničke zajednice Makedonaca, nego i od drugih etničkih zajednica i njihovih

pripadnika u Makedoniji (Albanci, Srbi, Turci, Romi, Bošnjaci, Torbeši ….). To je

uspjelo Zaevu, što predstavlja novi kvalitet na političkoj sceni regiona i daje novu

dimenziju i nadu za bolju budućnost ne samo Republike Makedonije nego i regiona.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da su Zapadne države napravile grešku zbog

toleriranja nedemokratskih i autoritarnih režima u regionu Zapadnog Balkana, jer su

u svom odnosu prema regionu stavljali u fokus sigurnost ispred demokracije.

Makedonija može biti poučan primjer da se poprave greške iz prošlosti, jer

demokracija mora biti ispred i iznad svega, pošto sve razvijene zapadne države su

prije svega demokratske i sa razvijenom privatnom svojinom i inicijativom za razliku

od ekonomski opustošenih i propalih država Zapadnog Balkana, koje su uništile

političke i kriminalne strukture. Zbog toga se građanskog projekta i pokreta „Istina o

Makedoniji“ boje režimi u državama regiona, pošto je neminovno suočavanje

demokracije i građana sa omraženim režimima i njihovim nosiocima.

Analitičari smatraju, da je od najveće važnosti da Republika Makedonija uskoro

postane 30. punopravna članica NATO-a, a sve do tada će Srbija i Rusija intenzivno

raditi na destabilizaciji te države, koja polako postaje nada i lokomotiva pozitivnih

procesa u regionu Zapadnog Balkana.

Ljubljana, 29. septembar/rujan 2017

         

(IFIMES)

Komentari na članak

Dodajte komentar »

Nema komentara, budite prvi!